Pamuk, viskoza, poliester… šta zapravo nosimo?

Prvo što pogledam, kada mi se u trgovini svidi neki komad odjeće, je cijena – naravno – ali odmah poslije toga tražim etiketu na kojoj piše od kojeg materijala je napravljen.

Nedavno sam dobila sms od prijateljice koja je u trgovini probavala majicu i pisala mi da pita šta je modal. Svi znamo za standardne materijale kao što su pamuk ili svila, ali šta je zapravo sa ovim ostalima poput sintetike (na koju se većina nas namršti) ili viskoze, te mnogih drugih koji su se pojavili – na primjer, koliko vas zna šta je modal?

Baš zato sam odlučila da istražim, a onda prenesem dalje na vas znanje o materijalima od kojih nam prave odjeću. Pa da vidimo.

Pamuk je po mnogo čemu najvažnije vlakno za izradu tkanina. Ponajprije, pamuk je jeftin, savitljiv i lako se može upresti u konac. Ne zahtijeva posebnu njegu, dobro se pere i dugo traje. Otporno vlakno pamuka korišteno je u različite svrhe. Najduža i najkvalitetnija vlakna koriste se za čipke i fine tkanine, dok se kraća koriste za izradu zavjesa, pokrivača i deka ili za industrijske proizvode, kao što su konac, vrpce i pamučna vuna. Kad se pamuk podvrgne postupku nakon kojeg više ne može propuštati vodu, onda je to gotov materijal, od kojeg se prave kišobrani i kišni ogrtači.

Viskoza je polusintetičko vlakno koje se dobija iz regenerirane celuloze, zovu ga još i umjetna svila. Na dodir je podatno i sklisko poput svile, ali je prozračno poput pamuka. Pored toga što se koristi za laganu ljetnu odjeću, od viskoze se pravi i posteljina, zavjese (jer viskoza lijepo pada), stolnjaci i slično.

Poliester se, kao tkanina, koristi za proizvodnju raznih vrsta odjeće kao što su: košulje, hlače, jakne, kape te za izradu plahti, deka, tapeciranog namještaja, podloga za kompjuterske miševe i dr. Koristi se i za izradu sigurnosnih pojaseva u automobilima, užadi, transportnih traka, za pojačanje izdržljivosti gume i plastike, za amortizaciju i kao izolacijski materijal. Dok se sintetička odjeća često smatra manje prirodnom u usporedbi s tkaninama od prirodnih vlakana kao što su pamuk i vuna, poliesterske tkanine mogu pružiti određene prednosti u odnosu na prirodne tkanine, kao što su poboljšana otpornost, trajnost i zadržavanje boje. Kao rezultat toga, poliesterska vlakna se ponekad koriste zajedno s prirodnim vlaknima za proizvodnju tkanine s poboljšanim svojstva i većom otpornošću na vodu, vjetar i sl.

Vuna je vlakno proizvedeno od krzna životinja iz porodice Caprinae, prije svega od krzna ovaca. Međutim, krzno ostalih vrsta sisara, kao što su koze, alpake, zečevi i slično, se može također koristiti za proizvodnju vune. Vuna ima prirodnu osobinu regulisanja temperature. Unutrašnjost vlakna vune može preuzeti vodenu paru, dok vanjska površina odbija vodu. Suši se znatno brže nego, na primjer, pamuk i jako dobro grije. Vuna se ne gužva, jer je vlakno elastično, a za razliku od vještačkih vlakana jedva da upija znoj. Bez posebne obrade, može izazivati osjećaj neugodnog “grebanja” na koži. Tog grebanja nema kod finih merino vuna. Ipak, nošenje vune odmah za sobom povlači i moralna pitanja jer nerijetko do nas dolaze slike životinja koje se muče i zlostavljaju kako bi se dobila vuna. Baš zato je akril moralnije rješenje – znojit ćete se više, ali vas neće peći savjest.

Akril je sintetički materijal koji se često koristi kao zamjena za vunu. Popularan je jer izgleda kao pamuk ili vuna, a mnogo je jeftiniji. Trebalo bi, ipak, izbjegavati odjeću napravljenu od stopostotnog akrila, jer to nije materijal koji grije već samo održava tjelesnu temperaturu. Drugi problem je taj što prilikom promjena temperature odmah počinjemo da se znojimo budući da on ne propušta zrak, a to može biti prilično neprijatno. Zato proizvode od akrila kupujte samo ako u sastavu imaju i neki prirodan materijal, najčešće pamuk.

Modal je polusintetičko vlakno koje se dobija pri obradi celuloze. Često se koristi sam ili u kombinaciji sa drugim materijalima – najčešće su to pamuk ili spandeks. Modal dobro upija vodu i mekan je i nježan na dodir, pa se baš zato uglavnom koristi za izradu donjeg rublja, pidžama, kućnih ogrtača, te ručnika i čaršafa. Rijetko se od njega izrađuje odjeća jer se širi i razvlači tokom pranja i nošenja.

Spandeks, likra ili elastan je sintetičko vlakno poznato po ekstremnoj rastezljivosti. Sam naziv spandex je anagram engleske riječi expands, što znači razvlači se. Pored toga što je rastezljivo, ovo vlakno je veoma izdržljivo, te se brzo suši. Baš zato se najčešće koristi za izradu sportske odjeće, ali i ostale svakodnevne odjeće koja prijanja uz tijelo – kupaćih kostima, tajica, šorceva, rukavica, grudnjaka i sl. Uglavnom se miješa sa drugim materijalima, poput pamuka.

 

Azra

No Comments Yet.

What do you think?

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *